Terenska nastava Zadar
Terenska nastava Zadar, 25. - 27. svibnja 2013. Fotogalerija.
Tri su dana osmaši, od 25. do 28. svibnja, bili na terenskoj nastavi u Zadru. U pratnji su bile njihove razrednice Dijana Kozarić i Ivana Ladika te ravnatelj.
U Zadar smo krenuli nekoliko minuta prije 9 sati te se zaustavili u Rastokama koje neki nazivaju i Male plitvice. Tu se rijeka Slunjčica rastače preko sedrenih stijena te ulijeva u rijeku Koranu stvarajući pri tom mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Posjetili smo i staru mlinicu. Baka Kata nam je opisala kako se nekada živjelo u selu te pokazala kako se melje žito. Prije odlaska na ručak u obližnji restoran prošetali smo Rastokama diveći se njihovoj ljepoti zbog koje su 1969. g. uvrštene u Registar nepokretnih spomenika kulture. Poslije ručka krenuli smo u zadarski Omladinski hostel. Hostel je smješten u zadarskoj marini te u potpunosti obnovljen 2011. g. Večer (i prvu i drugu) proveli smo u hostelskoj konferencijskoj dvorani koja se uz disko kuglu, glasnu glazbu i naše plesne akrobacije ubrzo pretvorila u disko klub. Drugi dan poslužila nam je kao učionica. Iako neispavani, riješili smo sve nastavne listiće, konstruirali te izrezali valjak i stožac, odgovorili na pitanja iz geografije i povijesti ... Poslije ručka posjetili smo Biograd koji se prvi puta spominje sredinom 10. st. U srednjem vijeku bio je prijestolnica hrvatskih vladara, a 1102. g. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. U vrijeme Križarske opsade Zadra Biograd je bio utočište bjeguncima iz Zadra pa se naziva i Zara vecchia. Na povratku smo kratko svratili u Zadar. Imali smo tek vremena prošetati Kalelargom. Detaljnije smo razgledali Zadar posljednji dan u pratnji stručnoga vodiča. Pričao nam je o njegovoj slavnoj povijesti i znamenitostima (crkva sv. Donata, sv. Stošije, sv. Krševana ...). Fotografirali smo se na nekadašnjem rimskom Forumu, današnjem Narodnom trgu. Otišli smo i do Morskih orgulja koje je osmislio arhitekt Nikola Bašić. Ispod stepenica, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno je 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba. Na cijevima se nalaze labiumi (zviždaljke) koje sviraju 7 akorda od 5 tonova (ovisno o morskim valovima). Taj su dan orgulje osobito lijepo svirale jer su ih dan ranije očistili. Inače njihov zvuk proizvodi svjetlosnu igru na Pozdravu Suncu, no to nismo mogli vidjeti jer danima čiste tri stotine višeslojnih staklenih ploča ispod kojih se nalaze fotonaponski solarni moduli. Posjetili smo i obližnji Nin. Na putu prema Ninu vidjeli smo u Prahuljama ranoromaničku crkvu sv. Nikole iz 12. st. Prema predaji, u Ninu je okrunjeno sedam kraljeva koji su pri krunidbi bili obvezni s pratnjom dojahati do ove crkve i narodu, u znak kraljevske vlasti, mačem pokazati na sve četiri strane svijeta. Nin je grad iznimne povijesne važnosti. Prvi stanovnici bili su Liburni, a potom Rimljani. Doseljavanjem Hrvata Nin postaje prvo hrvatsko političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio je jedna od prijestolnica iz koje su upravljali državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. O svemu tome svjedoče mnoge arheološke iskopine. Na odlasku za Knin fotografirali smo se pred spomenikom kneza Branimira. U Kninu smo se popeli do srednjovjekovne tvrđave, jedne od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Vodič nas je proveo gornjim, srednjim i donjim gradom koji su međusobno povezani pokretnim mostovima te nam pokazao puškarnice, tamnice, mračne hodnike ... Prošetali smo još središtem Knina te krenuli za Zagreb prepuni dojmova.
Pošalji prijatelju
Učenici mogu učiti na različite načine, ali im je uvijek najzanimljivija i najučinkovitija terenska nastava.
Na terenskoj nastavi učenici primjenjuju naučeno, donose zaključke, samostalno stječu nova znanja, razvijaju kritičko mišljenje i suradnički odnos.
Zbog tih razloga nastojim što više organizirati terensku nastavu.
Dijana Kozarić, prof.
Učenici 6. a i b razreda bili su na terenskoj nastavi u Gornjoj Stubici i Krapini, na nalazištu Hušnjakovo, 13. travnja 2011. g.
U Gornjoj Stubici, naš ravnatelj (čitaj vodič) naučio nas je mnogo o Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Vježbali smo i snalaženje u prostoru uz pomoć skice i kompasa, mjerili udaljenosti krivinomjerom, pretvarali mjerne jedinice te ponovili glagolska vremena.
Nakon odrađenoga posla, išli smo na zasluženi ručak i kraći odmor, a onda u nova istraživanja i saznanja u Krapinu, u muzej i na nalazište pračovjeka.
Pogledajte fotogaleriju.
Iako je padala kiša 6. listopada 2010., dobro raspoloženi 6.a i b krenuli su na terensku nastavu u Ščitarjevo na arheološko nalazište Andautonija.
Željeli smo saznati kakve su kuće gradili, što su jeli, gdje su jela kuhali, kako su bili odjeveni, kako su se oblačili, kako su se djeca igrala, na čemu su i s čime pisali.
Također nas je zanimalo kako do tih saznanja dolaze arheolozi.
Dobili smo odgovore na sva pitanja i još mnogo više: naučili smo kako sašiti torbicu od jute, kako se naziva njihova odjeća i kako nam pristaje.
Tražili smo u pijesku dijelove posuda i kasnije ih sastavljali (bili smo mali arheolozi).
Sve je to svojim fotoaparatom zabilježio Valentin Perić, učenik 6.a razreda.
Pogledajte fotogaleriju.
Posjetili smo meteorološku stanicu i upoznali rad meteorologa te načine uporabe različitih mjernih instrumenata.
Prošetali smo do kapelice Kraljice Hrvata, zatim preko Činovničke livade došli na vidikovac. Tu nam je bila zanimljiva skijaška staza i topovi za pravljenje umjetnoga snijega.
Imali smo sreće što je bio lijep dan pa smo mogli dobro vidjeti Hrvatsko zagorje.
Nakon toga, uputili smo se u rudnik Zrinski da vidimo što se tamo kopalo i na koji način.
Nakon razgledavanja, prionuli smo rješavanju radnih listića: koliko smo kilometara propješačili, je li to duže nego da smo letjeli, kojim se instrumentom mjeri tlak zraka, kako izgleda kišomjer, kako izgleda topografski znak za planinarski dom.
Bilo je tu vremena i za sport, razonodu, druženje…
Pogledajte fotogaleriju.
