Učenici petih razreda bili su na terenskoj nastavi 21. svibnja 2015. u organizaciji svojih razrednica- Karle Radić i Branke Grgić.

U predviđeno razgledavanje Oroslavja i Krapine uvrstili smo i Mariju Bistricu budući da nam vremenske prilike nisu dozvolile igru na otvorenom u blizini nekoć lijepoga, danas oronuloga dvorca Oroslavje.

 Simpatična turistička pratiteljica Martina ispričala nam je brojne zanimljivosti o povijesti i kulturnom značaju kraja kroz koji smo prolazili, objasnila nam je odakle naziv Oroslavje i Krapina, ispričala nam je i legendu o Crnoj Kraljici ( kao da je znala da je to jedna od tema terenske nastave Hrvatskoga jezika), upozorila nas na značaj Ljudevita Gaja i pokazala nam njegovu rodnu kuću u Krapini.

Kruna našega izleta bio je obilazak Muzeja krapinskih neandertalaca. Dok je prva skupina učenika obilazila muzej uz vodstvo kustosa, druga je skupina  imala radionicu modeliranja u glini. Muzej je na taj način omogućio kreativno izražavanje i učenje, za nas nove likovne tehnike, uz zabavu. Modelirali smo životinje koje su prije 120 000 godina koračale današnjom Krapinom. Izmodelirane smo likove  nosoroga, golemih jelena, pragoveda i bizona ponijeli kućama. U muzeju smo prvo odgledali film o životu krapinskoga pračovjeka, a zatim obišli stalni postav. Zahvaljujući pojašnjavanju kustosa muzeja, približio nam se svijet pretpovijesti. Kao u nekom vremeplovu prolazili smo kroz povijest svemira i Zemlje do današnjih dana.

U autobusu smo rješavali listiće na kojima je bila otisnuta krapinska legenda o Čehu, Mehu i Lehu, tobožnjim osnivačima velikih slavenskih zemalja- Češke, Poljske i Rusije.

Kiša nam nije pokvarila doživljaj i želimo ponoviti ovo iskustvo.

Kako nam je bilo pogledajte u galeriji fotografija.

I ove smo školske godine jedan lektirni naslov obradili u Knjižnici Marin Držić. Učenici 8.a razreda 27. studenoga 2013. razgovarali su o Malom Princu, a dan ranije učenici 8.b o Galebu Jonatanu Livingstonu. Interpretaciju je usmjeravala prof. Ana Pavlek.

Postavljali smo pitanja, određivali prioritetna pitanja, naučili razliku između otvorenih i zatvorenih pitanja, pretvarali tvrdnje u pitanja...

Bilo je zanimljivo i drugačije. Naša je profesorica Radić bila zadovoljna našim angažmanom i pale su brojne petice.

Na dječjem odjelu Knjižnice Marin Držić 28. studenoga 2013. učenici 6.a i 6.b razreda upoznali su književnika Bornu Lulića. Za razgovor s književnikom pripremali su se sa svojom profesoricom hrvatskoga jezika Karlom Radić iščitavajući odabrane ulomke iz piščeva romana Povratak vitezova.

Koje su vrline imali vitezovi nekoć, ima li danas vitezova, koja su viteška pravila zajednička nekadašnjim i današnjim vitezovima, koje nove vrline rese današnje vitezove, kakve su današnje princeze, trebaju li nužno vitešku zaštitu...

Na ta i brojna druga pitanja iz književnikova života učenici su dobili odgovore u neposrednom razgovoru s autorom.

Preostaje nam da budemo vitezovi u svakodnevnom životu i učinimo svijet boljim i ljepšim mjestom za život te da čekamo nastavak romana o Arturu i Margareti. 

Učenici sedmih razreda bili su u pratnji svojih razrednica Branke Grgić i Karle Radić te školske pedagoginje Lovorke Jurić u ZKM-u na predstavi Ovo bi mogla biti moja ulica.

Ovo bi mogla biti moja ulica priča je o Luki Ritzu i njegovim vršnjacima koji su bili zlostavljani od svojih vršnjaka. Njihova su imena zapisana u rubrikama crnih kronika. To je priča o vremenu u kojem se nasilje događa i u našem naselju, u našoj ulici. Nakon predstave održana je radionica na temu Međuvršnjačko nasilje.

Potreseni nasilnom pričom naši su učenici zabilježili sljedeće.

U školama je često psihičko nasilje. Pojedinci gledaju druge svisoka, vrijeđaju ih, govore o njima ružno, izoliraju ih, „šefuju“ im, a ponekad ih i tuku.

Hana Koša

Svatko od nas može biti žrtva nasilja. Nažalost, nasilja je na našim ulicama sve više pa se i odrasli plaše hodati ulicama.

Jakov Jerković

Mislim da bi trebalo biti više policije na našim ulicama i da bi nasilnici trebali dobiti primjerene kazne za učinjena zlodjela.

Ana Pekić

Nasilnici su negdje vidjeli nasilje - najčešće u svojoj obitelji.

Iva Sopta

Luka je slušao rock, imao je svoj bend i dugu kosu. Vraćao se s koncerta. Njegovi su roditelji mislili da će se, kao i inače, vratiti kući. Nažalost, to se nije dogodilo. Luka je nevina žrtva svojih vršnjaka koji su te večeri postali ubojice.

Fran Sopta

Prestravila sam se kad sam na kraju predstave čula koliko je mladih ljudi zbog nasilja izgubilo život na našim ulicama.

Patricia Periša

Ako se nađete u krivom društvu koje se ponaša agresivno, slobodno mu okrenite leđa i otiđite svojim putem.

Sara Baričević

Droga, alkohol, filmovi i videoigrice, koje obiluju nasiljem, potiču nasilje na našim ulicama.

Antonio Sertić

Budućnost ovoga planeta su mladi. Zajedno s odraslim osobama možemo izgraditi bolji svijet, živjeti sretno i sigurno. Zaboravimo na strah i suprotstavimo se nasilju.

Mihael Novak

U povodu Dana otvorenih vrata, skupina učenika iz 7. a i b razreda, u pratnji profesorica hrvatskoga jezika, Karle Radić i Ane Užbinec, posjetila je 13. 11. 2012. palaču HAZU na Zrinskome trgu.

Po dolasku smo u atriju Akademije poslušali jednosatni koncert maestra Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića. Spomenuta violina izrađena je 1735. godine te predstavlja rijetkost iznimne kulturno-povijesne vrijednosti.

Nakon koncerta smo, uz stručno vodstvo, obišli Bašćansku ploču i Škrinju sv. Šimuna, te smo tako produbili svoje znanje o njima. Original Bašćanske ploče ima počasno mjesto u auli HAZU-a. To je najvažniji među najstarijim hrvatskim glagoljičnim spomenicima, nastao oko 1100. godine uz selo Jurandvor na otoku Krku. Škrinja sv. Šimuna napravljena je za tijelo tog sveca, a izradio ju je, prema narudžbi kraljice Elizabete Kotromanić, u periodu od 1377. do 1380., zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima. U atriju Akademije nalazi se kopija iz 20. st., a original se čuva u crkvi svetog Šime u Zadru.

Ovjde možete pogledati fotogaleriju.

Učenici 5. a i b razreda, u pratnji profesorica hrvatskoga jezika, Karle Radić i Ane Užbinec, posjetili su 18. listopada 2012. dječju knjižnicu Marina Držića kako bi se susreli s piscem Mladenom Kopjarom. Riječ je o rado čitanom književniku koji je završio studije prava i bibliotekarstva, objavio brojne knjige za djecu te za to bio i nagrađen - za knjigu “Ljubav, padobranci i izvanzemaljci” dobio je nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”.

Susret smo započeli sa stručnim vodstvom po knjižnici, nakon čega je uslijedio razgovor s piscem. Saznali smo, između ostalog, mnogo o knjigama koje je ovaj književnik objavio, ponešto o tome kako izgleda njegov radni dan te podatak da se bavi i prevodilaštvom. Učenici su bili veoma aktivni, postavili su brojna i raznovrsna pitanja, što je susret učinilo iznimno zabavnim, ali i poučnim. Na samome kraju, učenici su mogli po popularnoj cijeni kupiti Kopjarovu knjigu po izboru te uz to, naravno, dobiti njegov autogram.

Ovdje možete pogledati fotogaleriju.