Maturalno putovanje 8-aša, Dubrovnik i Korčula, 15.-18. rujna 2016
Učenici 8. a i 8. b bili su na maturalnome putovanju u Dubrovniku i Korčuli od 15. do 18.rujna 2016.
Nova odjeća kupovala se do posljednjega trenutka, a onda smo u četvrtak u ponoć konačno krenuli na maturalno putovanje. Uz kraće zaustavljanje u Neumu stigli smo u Dubrovnik. Uz lokalnoga vodiča razgledali smo grad te se žičarom dovezli na Srđ. Budući da je Dubrovnik grad bogate povijesti koja seže još u 6. stoljeće te da je jedan od prvih gradova u Hrvatskoj na UNESCO-voj Listi svjetske kulturne baštine (od 1979. godine), u par sati razgledali smo tek manji dio. U večernjim satima stigli smo u Lumbardu na Korčuli te se razmjestili po sobama.
Nastavak teksta na opširnije.
U prijepodnevnim satima drugoga dana posjetili smo uz lokalnoga vodiča grad Korčulu. Nju, tj. Korkyru, osnovali su Dorani u 6. stoljeću pr. Kr. te se i ona nalazi na UNESCO-voj Listi. U prijepodnevnim satima trećega dana posjetili smo mjesta Blato i Smokvicu te u vinariji Toreto saznali o proizvodnji vina, tisućljetnoj otočkoj tradiciji. Poslijepodne drugoga i trećega dana bilo je namijenjeno slobodnomu vremenu (kupanje, diskoklub na plaži…). Imali smo i pravu gastronomsku večer. Momci su ulovili nekoliko hobotnica, a Luka ih je, uz Markovu pomoć, pretvorio u ukusno jelo. Djevojke su napravile desert. Ena, Dalija, Jelena, Lara, Marta, Maša, Viktorija, i još niz pomagačica, ispekle su palačinke. Zajedno smo iznijeli stolove i gozba je mogla početi.
U nedjelju smo posjetili Ston te prošetali Stonskim zidinama koje je podigao Dubrovnik kako bi zaštitio Pelješac. Bile su najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat u Europi u 14. stoljeću. Zatim smo produžili do mjesta Momići te tradicionalnim neretvanskim lađama po rijeci Norin došli do Vida. Uz vodiča razgledali smo Arheološki muzej Narona, prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ (tj. na mjestu nalaza). Do Zagreba smo svi spavali jer smo bili kronično neispavani. Nije nam baš mnogo značilo što je škola u ponedjeljak bila poslijepodne.
Pošalji prijatelju
Učenici mogu učiti na različite načine, ali im je uvijek najzanimljivija i najučinkovitija terenska nastava.
Na terenskoj nastavi učenici primjenjuju naučeno, donose zaključke, samostalno stječu nova znanja, razvijaju kritičko mišljenje i suradnički odnos.
Zbog tih razloga nastojim što više organizirati terensku nastavu.
Dijana Kozarić, prof.
Učenici 6. a i b razreda bili su na terenskoj nastavi u Gornjoj Stubici i Krapini, na nalazištu Hušnjakovo, 13. travnja 2011. g.
U Gornjoj Stubici, naš ravnatelj (čitaj vodič) naučio nas je mnogo o Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Vježbali smo i snalaženje u prostoru uz pomoć skice i kompasa, mjerili udaljenosti krivinomjerom, pretvarali mjerne jedinice te ponovili glagolska vremena.
Nakon odrađenoga posla, išli smo na zasluženi ručak i kraći odmor, a onda u nova istraživanja i saznanja u Krapinu, u muzej i na nalazište pračovjeka.
Pogledajte fotogaleriju.
Iako je padala kiša 6. listopada 2010., dobro raspoloženi 6.a i b krenuli su na terensku nastavu u Ščitarjevo na arheološko nalazište Andautonija.
Željeli smo saznati kakve su kuće gradili, što su jeli, gdje su jela kuhali, kako su bili odjeveni, kako su se oblačili, kako su se djeca igrala, na čemu su i s čime pisali.
Također nas je zanimalo kako do tih saznanja dolaze arheolozi.
Dobili smo odgovore na sva pitanja i još mnogo više: naučili smo kako sašiti torbicu od jute, kako se naziva njihova odjeća i kako nam pristaje.
Tražili smo u pijesku dijelove posuda i kasnije ih sastavljali (bili smo mali arheolozi).
Sve je to svojim fotoaparatom zabilježio Valentin Perić, učenik 6.a razreda.
Pogledajte fotogaleriju.
Posjetili smo meteorološku stanicu i upoznali rad meteorologa te načine uporabe različitih mjernih instrumenata.
Prošetali smo do kapelice Kraljice Hrvata, zatim preko Činovničke livade došli na vidikovac. Tu nam je bila zanimljiva skijaška staza i topovi za pravljenje umjetnoga snijega.
Imali smo sreće što je bio lijep dan pa smo mogli dobro vidjeti Hrvatsko zagorje.
Nakon toga, uputili smo se u rudnik Zrinski da vidimo što se tamo kopalo i na koji način.
Nakon razgledavanja, prionuli smo rješavanju radnih listića: koliko smo kilometara propješačili, je li to duže nego da smo letjeli, kojim se instrumentom mjeri tlak zraka, kako izgleda kišomjer, kako izgleda topografski znak za planinarski dom.
Bilo je tu vremena i za sport, razonodu, druženje…
Pogledajte fotogaleriju.
