Terenska nastava Zadar
Terenska nastava Zadar, 25. - 27. svibnja 2013. Fotogalerija.
Tri su dana osmaši, od 25. do 28. svibnja, bili na terenskoj nastavi u Zadru. U pratnji su bile njihove razrednice Dijana Kozarić i Ivana Ladika te ravnatelj.
U Zadar smo krenuli nekoliko minuta prije 9 sati te se zaustavili u Rastokama koje neki nazivaju i Male plitvice. Tu se rijeka Slunjčica rastače preko sedrenih stijena te ulijeva u rijeku Koranu stvarajući pri tom mnoštvo malih jezera, brzaka i slapova od kojih su najpoznatiji Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Posjetili smo i staru mlinicu. Baka Kata nam je opisala kako se nekada živjelo u selu te pokazala kako se melje žito. Prije odlaska na ručak u obližnji restoran prošetali smo Rastokama diveći se njihovoj ljepoti zbog koje su 1969. g. uvrštene u Registar nepokretnih spomenika kulture. Poslije ručka krenuli smo u zadarski Omladinski hostel. Hostel je smješten u zadarskoj marini te u potpunosti obnovljen 2011. g. Večer (i prvu i drugu) proveli smo u hostelskoj konferencijskoj dvorani koja se uz disko kuglu, glasnu glazbu i naše plesne akrobacije ubrzo pretvorila u disko klub. Drugi dan poslužila nam je kao učionica. Iako neispavani, riješili smo sve nastavne listiće, konstruirali te izrezali valjak i stožac, odgovorili na pitanja iz geografije i povijesti ... Poslije ručka posjetili smo Biograd koji se prvi puta spominje sredinom 10. st. U srednjem vijeku bio je prijestolnica hrvatskih vladara, a 1102. g. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. U vrijeme Križarske opsade Zadra Biograd je bio utočište bjeguncima iz Zadra pa se naziva i Zara vecchia. Na povratku smo kratko svratili u Zadar. Imali smo tek vremena prošetati Kalelargom. Detaljnije smo razgledali Zadar posljednji dan u pratnji stručnoga vodiča. Pričao nam je o njegovoj slavnoj povijesti i znamenitostima (crkva sv. Donata, sv. Stošije, sv. Krševana ...). Fotografirali smo se na nekadašnjem rimskom Forumu, današnjem Narodnom trgu. Otišli smo i do Morskih orgulja koje je osmislio arhitekt Nikola Bašić. Ispod stepenica, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno je 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba. Na cijevima se nalaze labiumi (zviždaljke) koje sviraju 7 akorda od 5 tonova (ovisno o morskim valovima). Taj su dan orgulje osobito lijepo svirale jer su ih dan ranije očistili. Inače njihov zvuk proizvodi svjetlosnu igru na Pozdravu Suncu, no to nismo mogli vidjeti jer danima čiste tri stotine višeslojnih staklenih ploča ispod kojih se nalaze fotonaponski solarni moduli. Posjetili smo i obližnji Nin. Na putu prema Ninu vidjeli smo u Prahuljama ranoromaničku crkvu sv. Nikole iz 12. st. Prema predaji, u Ninu je okrunjeno sedam kraljeva koji su pri krunidbi bili obvezni s pratnjom dojahati do ove crkve i narodu, u znak kraljevske vlasti, mačem pokazati na sve četiri strane svijeta. Nin je grad iznimne povijesne važnosti. Prvi stanovnici bili su Liburni, a potom Rimljani. Doseljavanjem Hrvata Nin postaje prvo hrvatsko političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio je jedna od prijestolnica iz koje su upravljali državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. O svemu tome svjedoče mnoge arheološke iskopine. Na odlasku za Knin fotografirali smo se pred spomenikom kneza Branimira. U Kninu smo se popeli do srednjovjekovne tvrđave, jedne od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Vodič nas je proveo gornjim, srednjim i donjim gradom koji su međusobno povezani pokretnim mostovima te nam pokazao puškarnice, tamnice, mračne hodnike ... Prošetali smo još središtem Knina te krenuli za Zagreb prepuni dojmova.
Pošalji prijatelju
Učenici petih razreda bili su na terenskoj nastavi 21. svibnja 2015. u organizaciji svojih razrednica- Karle Radić i Branke Grgić.
U predviđeno razgledavanje Oroslavja i Krapine uvrstili smo i Mariju Bistricu budući da nam vremenske prilike nisu dozvolile igru na otvorenom u blizini nekoć lijepoga, danas oronuloga dvorca Oroslavje.
Simpatična turistička pratiteljica Martina ispričala nam je brojne zanimljivosti o povijesti i kulturnom značaju kraja kroz koji smo prolazili, objasnila nam je odakle naziv Oroslavje i Krapina, ispričala nam je i legendu o Crnoj Kraljici ( kao da je znala da je to jedna od tema terenske nastave Hrvatskoga jezika), upozorila nas na značaj Ljudevita Gaja i pokazala nam njegovu rodnu kuću u Krapini.
Kruna našega izleta bio je obilazak Muzeja krapinskih neandertalaca. Dok je prva skupina učenika obilazila muzej uz vodstvo kustosa, druga je skupina imala radionicu modeliranja u glini. Muzej je na taj način omogućio kreativno izražavanje i učenje, za nas nove likovne tehnike, uz zabavu. Modelirali smo životinje koje su prije 120 000 godina koračale današnjom Krapinom. Izmodelirane smo likove nosoroga, golemih jelena, pragoveda i bizona ponijeli kućama. U muzeju smo prvo odgledali film o životu krapinskoga pračovjeka, a zatim obišli stalni postav. Zahvaljujući pojašnjavanju kustosa muzeja, približio nam se svijet pretpovijesti. Kao u nekom vremeplovu prolazili smo kroz povijest svemira i Zemlje do današnjih dana.
U autobusu smo rješavali listiće na kojima je bila otisnuta krapinska legenda o Čehu, Mehu i Lehu, tobožnjim osnivačima velikih slavenskih zemalja- Češke, Poljske i Rusije.
Kiša nam nije pokvarila doživljaj i želimo ponoviti ovo iskustvo.
Kako nam je bilo pogledajte u galeriji fotografija.
I ove smo školske godine jedan lektirni naslov obradili u Knjižnici Marin Držić. Učenici 8.a razreda 27. studenoga 2013. razgovarali su o Malom Princu, a dan ranije učenici 8.b o Galebu Jonatanu Livingstonu. Interpretaciju je usmjeravala prof. Ana Pavlek.
Postavljali smo pitanja, određivali prioritetna pitanja, naučili razliku između otvorenih i zatvorenih pitanja, pretvarali tvrdnje u pitanja...
Bilo je zanimljivo i drugačije. Naša je profesorica Radić bila zadovoljna našim angažmanom i pale su brojne petice.
Na dječjem odjelu Knjižnice Marin Držić 28. studenoga 2013. učenici 6.a i 6.b razreda upoznali su književnika Bornu Lulića. Za razgovor s književnikom pripremali su se sa svojom profesoricom hrvatskoga jezika Karlom Radić iščitavajući odabrane ulomke iz piščeva romana Povratak vitezova.
Koje su vrline imali vitezovi nekoć, ima li danas vitezova, koja su viteška pravila zajednička nekadašnjim i današnjim vitezovima, koje nove vrline rese današnje vitezove, kakve su današnje princeze, trebaju li nužno vitešku zaštitu...
Na ta i brojna druga pitanja iz književnikova života učenici su dobili odgovore u neposrednom razgovoru s autorom.
Preostaje nam da budemo vitezovi u svakodnevnom životu i učinimo svijet boljim i ljepšim mjestom za život te da čekamo nastavak romana o Arturu i Margareti.
Učenici sedmih razreda bili su u pratnji svojih razrednica Branke Grgić i Karle Radić te školske pedagoginje Lovorke Jurić u ZKM-u na predstavi Ovo bi mogla biti moja ulica.Ovo bi mogla biti moja ulica priča je o Luki Ritzu i njegovim vršnjacima koji su bili zlostavljani od svojih vršnjaka. Njihova su imena zapisana u rubrikama crnih kronika. To je priča o vremenu u kojem se nasilje događa i u našem naselju, u našoj ulici. Nakon predstave održana je radionica na temu Međuvršnjačko nasilje.
Potreseni nasilnom pričom naši su učenici zabilježili sljedeće.
U školama je često psihičko nasilje. Pojedinci gledaju druge svisoka, vrijeđaju ih, govore o njima ružno, izoliraju ih, „šefuju“ im, a ponekad ih i tuku.
Hana Koša
Svatko od nas može biti žrtva nasilja. Nažalost, nasilja je na našim ulicama sve više pa se i odrasli plaše hodati ulicama.
Jakov Jerković
Mislim da bi trebalo biti više policije na našim ulicama i da bi nasilnici trebali dobiti primjerene kazne za učinjena zlodjela.
Ana Pekić
Nasilnici su negdje vidjeli nasilje - najčešće u svojoj obitelji.
Iva Sopta
Luka je slušao rock, imao je svoj bend i dugu kosu. Vraćao se s koncerta. Njegovi su roditelji mislili da će se, kao i inače, vratiti kući. Nažalost, to se nije dogodilo. Luka je nevina žrtva svojih vršnjaka koji su te večeri postali ubojice.
Fran Sopta
Prestravila sam se kad sam na kraju predstave čula koliko je mladih ljudi zbog nasilja izgubilo život na našim ulicama.
Patricia Periša
Ako se nađete u krivom društvu koje se ponaša agresivno, slobodno mu okrenite leđa i otiđite svojim putem.
Sara Baričević
Droga, alkohol, filmovi i videoigrice, koje obiluju nasiljem, potiču nasilje na našim ulicama.
Antonio Sertić
Budućnost ovoga planeta su mladi. Zajedno s odraslim osobama možemo izgraditi bolji svijet, živjeti sretno i sigurno. Zaboravimo na strah i suprotstavimo se nasilju.
Mihael Novak
U povodu Dana otvorenih vrata, skupina učenika iz 7. a i b razreda, u pratnji profesorica hrvatskoga jezika, Karle Radić i Ane Užbinec, posjetila je 13. 11. 2012. palaču HAZU na Zrinskome trgu.
Po dolasku smo u atriju Akademije poslušali jednosatni koncert maestra Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića. Spomenuta violina izrađena je 1735. godine te predstavlja rijetkost iznimne kulturno-povijesne vrijednosti.
Nakon koncerta smo, uz stručno vodstvo, obišli Bašćansku ploču i Škrinju sv. Šimuna, te smo tako produbili svoje znanje o njima. Original Bašćanske ploče ima počasno mjesto u auli HAZU-a. To je najvažniji među najstarijim hrvatskim glagoljičnim spomenicima, nastao oko 1100. godine uz selo Jurandvor na otoku Krku. Škrinja sv. Šimuna napravljena je za tijelo tog sveca, a izradio ju je, prema narudžbi kraljice Elizabete Kotromanić, u periodu od 1377. do 1380., zlatar Franjo iz Milana sa suradnicima. U atriju Akademije nalazi se kopija iz 20. st., a original se čuva u crkvi svetog Šime u Zadru.
Ovjde možete pogledati fotogaleriju.
Učenici 5. a i b razreda, u pratnji profesorica hrvatskoga jezika, Karle Radić i Ane Užbinec, posjetili su 18. listopada 2012. dječju knjižnicu Marina Držića kako bi se susreli s piscem Mladenom Kopjarom. Riječ je o rado čitanom književniku koji je završio studije prava i bibliotekarstva, objavio brojne knjige za djecu te za to bio i nagrađen - za knjigu “Ljubav, padobranci i izvanzemaljci” dobio je nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”.
Susret smo započeli sa stručnim vodstvom po knjižnici, nakon čega je uslijedio razgovor s piscem. Saznali smo, između ostalog, mnogo o knjigama koje je ovaj književnik objavio, ponešto o tome kako izgleda njegov radni dan te podatak da se bavi i prevodilaštvom. Učenici su bili veoma aktivni, postavili su brojna i raznovrsna pitanja, što je susret učinilo iznimno zabavnim, ali i poučnim. Na samome kraju, učenici su mogli po popularnoj cijeni kupiti Kopjarovu knjigu po izboru te uz to, naravno, dobiti njegov autogram.
Ovdje možete pogledati fotogaleriju.
