Nacionalna i sveučilišna knjižnica u okviru obilježavanja Europske godine kulturne baštine pripremila je izložbu Hrvatska glagoljica pod sloganom Slovimo glagoljicom. Izložba se sastoji od nekoliko tematskih cjelina: oblici i izvorišne teorije glagoljice kao pisma, geografska pojavnost glagoljice, glagoljski skriptorij, glagoljaško pjevanje, glagoljski spomenici, izbor najvažnijih rukopisnih i tiskanih djela na glagoljici, suvremene primjene glagoljice u komunikaciji, gospodarstvu, kulturi i javnom životu. U predvorju je izloženo osam panoa različite veličine, 3D printer, ilustracije iz Mavrova brevijara, prikaz srednjovjekovnoga pisara... Šestašima se najviše svidjela velika početnica namijenjena učenju glagoljice te kockaste note, a o Bašćanskoj ploči, poslije stručnoga posjeta Jurandvoru i izrade plakata, znali su već sve detalje.

Potom smo razgledali manji dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice jer smo bili tek na nekoliko od deset katova. Današnja zgrada, 411 godina stare Knjižnice, otvorena je 1995. godine, a projektirali su je arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić. Tu se čuva oko 3 milijuna svezaka jer se svaka knjiga koja je objavljena u Republici Hrvatskoj mora dostaviti u 9 primjeraka. Kroz većinu prozora može se vidjeti panorama Zagreba koja sa sljemenskim zaleđem predstavlja jednu od najljepših veduta u Europi. Prošli smo čitaonicima sa slobodnim pristupom gdje se mogu posuditi knjige s polica te učiti. U prizemlju smo razgledali stari katalog u „kutijama“ koji se rijetko koristi jer su suvremeni katalozi digitalizirani. Šestašima se najviše svidjelo zatvoreno spremište s „vlakićima“ koji razvoze knjige po katovima.